Tomislav, hrvatski knez i kralj (X. st.). Prvi kralj iz vladarske dinastije Trpimirovića, sin kneza Muncimira. Vladao je od oko 910. do oko 928. Zaustavio je mađarske provale prema Hrvatskoj. Svoju vlast proširio je na dio Donje Panonije (Panonska Hrvatska). Zaštitio je i prihvatio kao izbjeglicu raškoga vladara Zahariju, kojega su proganjali Bugari. Porazio je Bugare u istočnoj Bosni 928. Od Bizanta je dobio na upravu dalmatinske gradove. Vjerojatno oko 925. uzima kraljevski naslov. Papa Ivan X. titulirao ga je naslovom rex. Sudjelovao je na crkvenom saboru 925. na kojem se raspravljalo o prvenstvu „biskupa Hrvata” ili splitskoga nadbiskupa nad Crkvom u Dalmaciji. Raspolagao je znatnom vojnom i pomorskom silom (po svjedočenju njegova suvremenika, bizantskoga cara Konstantina VII. Porfirogeneta), zahvaljujući kojoj je vodio aktivnu vanjsku politiku.
Izvor: Mrežna enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža
Dokazi i činjenice o kralju Tomislavu
Iako se Hrvatska priprema svečano obilježiti 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva na temelju prvog tituliranja jednoga hrvatskog vladara naslovom rex u papinim pismima datiranim 925. godinom, ipak se kroz medije, popularnu pa i znanstvenu literaturu nazire tračak skepse ponavljanjem i nepotrebnim isticanjem da nema dovoljno pouzdanih pisanih podataka o prvom hrvatskom kralju Tomislavu. Kao da ih o drugim ranosrednjovjekovnim vladarima ima više!
O kralju Tomislavu svjedoče pisma papinske kancelarije koja su diplomatičkom analizom utemeljenoj u ovom slučaju i na analogiji i navođenju više drugih databilnih podataka i osoba provjerljiva. Potkraj XVI. st. nastao je spis koji je u historiografiju ušao pod naslovom Historia Salonitana Maior.
Raspravu o vjerodostojnosti HSM potaknuo je »otac« hrvatske historiografije Ivan Lučić-Lucius (1604–1679), koji je spis proglasio izmišljenim, dok je D. Farlati dokumente smatrao vjerodostojnim pobijajući Lučićevo mišljenje argumentima da se vrijeme, sve osobe i sve njihove veze podudaraju odnosno da se međusobno slažu.
Franjo Rački (1828–1894), otac moderne hrvatske historiografije, iznosi mišljenje da je sadržaj saborskih akata vjerodostojan, ali da su poslije prerađeni. Njegovu se mišljenju priklonio i Ferdo Šišić (1869–1940), ali i suvremena hrvatska historiografija (T. Raukar i dr.).
Nakon mišljenja eminentnih znanstvenika zaključeno je da se hrvatski vladar Tomislav prvi put 925. godine pojavljuje s naslovom kralj (rex) u pismima pape Ivana X. (914–928) i time je opravdano 2025. obilježiti tu obljetnicu kao jedan od temelja hrvatske državnosti.
Skupina spisa iz razdoblja 925–928. godine sadrži šest dokumenata. Tri su pisma pape Ivana X., jedno je pape Leona (928–929), između kojih su zapisani zaključci I. i II. splitskoga crkvenog sabora. Oni su sadržajna cjelina i prate proces uspostave salonitanske/splitske metropolitanske crkve u Splitu u okviru Rimske crkve i – očito – uz suglasnost hrvatskoga kralja.
Među šest dokumenata u HSM najveću pozornost privlače dva pisma pape Ivana X. u kojima se spominje Tomislav kao kralj (rex). Isti papini legati donijeli su i drugo pismo naslovljeno na hrvatskoga kralja Tomislava i zahumskoga kneza Mihaela (razlikuju se pojmovi knez i kralj), salonitanskog nadbiskupa Ivana, sve biskupe-sufragane, sve župane i čitav hrvatski kler i narod (Ioannes eiscopus, servus servorum Dei, dilecto filio Tamisclao, regi Croatorum, et Michaeli, excellentissimo duci Chulmorum, nec non …) Izvori ne bilježe kako je i kada točno Tomislav dobio naslov kralja, ali ga papina kancelarija dosljedno njim titulira.
Izvor: Matica Hrvatska
Vladavina kralja Tomislava
U vrijeme kralja Tomislava Hrvatsko kraljevstvo jača gospodarski i vojno, a uspostavljaju se i jasnije teritorijalne granice Hrvatske. Posebno su upamćeni veliki vojni uspjesi Hrvata u vrijeme vladavine kralja Tomislava što je detaljno opisano u tekstu Matice Hrvatske.
U poglavlju 32., O Srbljima i zemlji, koju sada nastavaju, nalazi se podatak o sukobu Bugara i Hrvata. Bugari su napali Srbiju 924. godine u vrijeme cara Simeona i porazili je, a njihov je župan Zaharija pobjegao u Hrvatsku. Nakon toga došlo je do sraza goleme bugarske vojske pod vodstvom Alogobotura. Nije jasno je li Alogobotur osobno ime vojskovođe ili je iskrivljeni oblik opće imenice u bugarskom jeziku za »velikog zapovjednika junaka« tj. cara Simeona.
Poznata hrvatsko-bugarska bitka odigrala se 27. svibnja 927. ili 926. godine. Hrvati su teško porazili Bugare, a Konstantin Porfirogenet ovako piše:
U to sad doba pođu ratom svi Bugari pod Alogoboturom na Hrvatsku, i svi budu tamo pogubljeni.
U to vrijeme bugarska je vojska bila jedna od najjačih u tadašnjoj Europi. S obzirom na to da nije navedeno gdje se bitka odigrala u hrvatskoj se historiografiji smješta na najrazličitija mjesta. Najčešće se navode bosanske planine, a neki povjesničari čak spominju i područje kod Imotskog. Ali ako se uzme u obzir da su po Caru-piscu Bugari bili na Dunavu i da je to bila dodirna točka s Hrvatima i Mađarima s kojima su se također sukobljavali Bugari i Hrvati, onda je opravdano pomišljati da mjesto bitke treba tražiti tu negdje, u istočnoj Slavoniji. Ta pobjeda Hrvata nad moćnom vojskom potvrđuje i autentičnost podataka o hrvatskoj vojnoj sili koju donosi Konstantin Porfirogenet.
O pobjedi Hrvata nad Bugarima pišu bizantski pisci i nakon Konstantina Porfirogeneta. Teofan Kontinuat, odnosno nastavljač Teofanove kronike koji je suvremenik hrvatsko-bugarskog rata donio je vrlo opsežnu vijest: Na 27. mjeseca svibnja, tijekom 15. indikcije, Symeon, vladar Bugara, vodio je vojsku protiv Hrvata u bitci dok se borio s njima, biva poražen i svi pod njim bijahu pobijeni … i Symeon umire u Bugarskoj, što svršava njegov život, nadvladan tugom i slomljena srca … I čuvši o Simeonovoj smrti, susjedni narodi, Hrvati, Mađari i ostali, odluče napasti Bugare…
Pobjeda hrvatske vojske nad Bugarima i njihovim velikim vladarem Simeonom snažno je odjeknula – kako vidimo – pa su je u svojim djelima bizantski pisci prenosili. Oslanjali su se na starije autore tako da su neki od prethodnika preuzimali tekst gotovo od riječi do riječi, a katkad su ih parafrazirali.
Posredni podatak o vojnim uspjesima kralja Tomislava odnosno o sklapanju mira između Hrvata i Bugara uz posredovanje pape Ivana X. preko njegovih izaslanika Ivana, vojvode Kume i biskupa Madalberta donosi Liber Pontificalis.
Izvor: Matica Hrvatska
1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva
2025. godine obilježava se ogroman jubilej za cijeli hrvatski narod – 1100 godina od krunidbe kralja Tomislava. I mi na platformi Regnum potrudili smo se dati svoj simbolički doprinos ovom velikom slavlju kroz nekoliko projekata:
Slikovnica Kralj Tomislav – prvi kralj Hrvata
Povodom 1100. obljetnice hrvatskog kraljevstva pripremili smo bogato ilustriranu edukativnu slikovnicu na 32 stranice u tvrdom uvezu o prvom kralju Hrvata, slavnom kralju Tomislavu! Kroz bogato ilustriranu priču o kralju Tomislavu, novim generacijama želimo prenijeti zanimljivosti iz hrvatske povijesti, ali im kroz priču želimo približiti i vrline za koje smatramo da su najvažnije u svakom čovjeku, poput časti, poštenja i privrženosti domu.
Prilikom pisanja slikovnice oslanjali smo se na dostupne povijesne izvore kako bismo oblikovali povijesno točnu priču, ali ispričanu na način prihvatljiv i razumljiv djeci. Svi smo kao mali voljeli priče o vitezima, herojima i junacima, a sada roditelji svojoj djeci prije spavanja mogu čitati priče o junacima Hrvatima. Priču su odlično upotpunile i obogatile ilustracije mlade studentice Anite Bušić.
Pjesma i videospot Kralj Hrvata
U sklopu obilježavanja ove velike obljetnice, osim što smo to približili djeci, krenuli smo i u drugom smjeru kako bi naša poruka stigla do što šireg kruga ljudi. Max Križanić, pokretač platforme Regnum i autor naših slikovnica napisao je tekst i inicirao snimanje pjesme Kralj Hrvata koju je uglazbio i otpjevao Ante Matić, hrvatski pjevač rodom iz Tomislavgrada što cijeloj priči daje dodatnu simboliku.
Pjesma je snimljena u modernom hard rock aranžmanu, a spot je sniman na autentičnim lokacijama vezanima uz krunidbu i vladavinu prvog hrvatskog kralja Tomislava, na Lib planini iznad slavnog Duvanjskog polja, na Gradini iznad duvanjskog sela Stipanići uz kadrove snimljene na Rimskom mostu na Šujici. Povijesne scene generirane su kombinacijom računalnih tehnika i AI tehnologije. Ponosni smo što se u spotu pojavljuju kadrovi krune koja autentično predstavlja krunu kralja Tomislava.
Kako bi pjesma dobila dodatnu povijesnu dimenziju, kako i priliči, u uvodu pjesme citira se prva rečenica pisma koje je papa Ivan X. uputio kralju Tomislavu 925. godine, a koje je jedan od najvrjednijih povijesnih izvora iz toga vremena. Ioannes episcopus, seruus seruorum Dei, dilecto filio Tamisclao, regi Crouatorum… (Ivan biskup, sluga slugu Božjih, dragom sinu Tomislavu, kralju Hrvata…)
Uz slikovnicu, pjesmu i videospot, dizajnirali smo i prigodne majice kako bi kralj Tomislav simbolički zaživio i na razini odjeće s kraljevskim pečatom.