Faust Vrančić

Faust Vrančić rođen je u Šibeniku 1551. godine i jedan je od najznačajnijih Hrvata svih vremena. Bio je čovjek širokih interesa, iznimno cijenjen u najutjecajnijim krugovima tog vremena. Bio je katolički svećenik, biskup, filozof, pravnik, povjesničar, teolog, jezikoslovac, matematičar, izumitelj…

Autor je prvog hrvatskog tiskanog rječnika, a zanimljivo je kako je bio i autor prvog rječnika mađarskog jezika u kojemu je uveo dvoslove ly, ny, sz, i cz, a utvrdio je kako je 304 riječi mađarskog jezika posuđeno iz hrvatskog jezika. Taj rječnik, imena „Rječnik pet najuglednijih europskih jezika“, uz hrvatski i mađarski jezik sadržavao je i latinski, talijanski i njemački jezik. Objavljen je 1595. godine u Veneciji, a smatra se početkom hrvatske leksikografije.

Faust Vrančić najvažniji je konstruktor i tehnički pisac u Hrvata na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće i njegova tehnička dostignuća ono su po čemu ga se danas najviše pamti, što dovoljno govori o njegovu značaju s obzirom na goleme doprinose i u drugim znanostima.

Velik dio vlastitih izuma, kao i prerade i poboljšanja tuđih izuma iznio je u knjizi naslova: „Novi strojevi Fausta Vrančića Šibenčanina“, a opisi strojeva napisani su na latinskom i talijanskom jeziku.

Njegov najpoznatiji izum je padobran i po njemu ga svijet danas uglavnom pamti, ali u njegovu izumiteljskom radu ističu se još mostovi i mlinovi. Prvi je u povijesti tehnike iznio ideju o mostu napravljenom od metala, a izumio je i konstrukciju visećeg mosta, kao i preteču moderne žičare. Usavršavao je mlinove, uveo brojne inovacije i koncepte koji će se realizirati tek stoljećima kasnije što pokazuje koliki je vizionar bio, a izumio je i prvi amortizer u povijesti tehnike.

Kao što je jedan hrvatski izumitelj omogućio ljudima da ovladaju strujom, druga dva hrvatska izumitelja omogućili su ovladavanje morem, u vojnom ili prehrambenom smislu, tako je Faust Vrančić čovjeku, svojim izumom padobrana, na neki način omogućio da ovlada nebom.

Veliki Leonardo da Vinci napravio je skicu padobrana, ali nikada nitko prije Fausta Vrančića nije uspio u praksi izraditi funkcionalan padobran.

Padobran Fausta Vrančića ima sve konstrukcijske elemente padobrana kakvi se upotrebljavaju i danas, a svoj projekt izrade padobrana Vrančić je prigodno nazvao „Homo Volans“ ili „Leteći čovjek“.

Vrančić je navodno i sam postao „leteći čovjek“ i svoj je izum navodno i sam testirao uspješnim skokom sa zvonika bazilike svetog Marka u Veneciji.
Za taj skok ne postoje dokazi, ali postoje brojni dokazi svjetske slave Fausta Vrančića koju zahvaljujući ovom revolucionarnom izumu ovaj veliki hrvatski znanstvenik nosi do današnjih dana. Na 94. generalnoj Skupštini Svjetske Zrakoplovne Federacije, koja je održana od 17. do 21. 10. 2001. u Švicarskoj, usvojena je odluka o dodijeli nagrade „Faust Vrančić Medal“ koja se na razini cijelog svijeta dodjeljuje za inovacije u padobranstvu.

Vrančić je također poznat i po konstrukcijama raznih mostova, a zanimljivo je kako su njegovi nacrti, i danas dostupni u muzejima, poslužili kao inspiracija za mostove u Dubrovniku, ali i svjetski poznat most „Golden gate” u San Franciscu.

Fausta Vrančića, zbog njegovih iznimnih dostignuća u brojnim poljima znanosti svojataju i Talijani i Mađari, no sam se Faust ponosno izrazio o svojoj domovini u svojoj knjizi „Novi strojevi“ opisujući katedralu u Šibeniku: „iznimno je lijepa i neobična oblika, pa sam je htio, kao ures svoje domovine, uvrstiti ovamo među svoja nova
otkrića…“