Josip Belušić

U malom selu Županići kraj Labina, 13. ožujka 1847. godine, rođen je Josip Belušić. Bio je učitelj i izumitelj, a njegov put prema uspjehu započeo je u školskim klupama Pazina i Kopra. Po završetku gimnazije, upisuje studij u Beču. Nakon završetka studija u Beču, započinje svoju karijeru kao učitelj matematike i pomorstva u Herceg Novom (današnja Crna Gora).

Ta je škola ubrzo zatvorila svoja vrata za učenike, no Belušić je nastavio predano raditi s djecom u školi u Kopru. Predavao je matematiku, fiziku i tehničku praksu, kao stručnjak za tehničke znanosti, a bio je i vrsni poznavatelj jezika što je dokazao tako što je djeci znanje prenosio na čak tri jezika, talijanskom, slovenskom i hrvatskom jeziku.

Ono po čemu je Josip Belušić danas najpoznatiji je njegov izum, električni brzinomjer, kojega je nazvao „Velocimetar“. Godine 1887. prvi je put predstavio svoj izum građanima i novinarima, i to na vrlo zanimljiv način.

Ugradio je brzinomjer u kočiju kako bi pokazao kako funkcionira. Ovaj uređaj nije samo mjerio brzinu, već je bilježio i broj putnika, te vrijeme kada su ulazili i izlazili iz kočije tako da se osim kao brzinomjer, ujedno koristi i kao tahograf i kao taksimetar.

Novinari koji su tada imali prilike svjedočiti radu prvog električnog brzinomjera na svijetu, bili su oduševljeni preciznošću rada Belušićeva izuma, a Belušić je nastavio raditi na dodatnim detaljima i usavršavati svoj uređaj kako bi široj javnosti bio predstavljen u savršenoj izvedbi.

Belušić je svoj izum predstavio javnosti tek godinu dana nakon što je proizveden prvi automobil na svijetu.
Svoj je izum patentirao u Beču pod nazivom „Automatski nadzorni uređaj za vozila za najam“, a originalni patent i danas se čuva u Državnom arhivu u Beču. Njegov je izum bio toliko uspješan da je bio izložen na Svjetskoj izložbi u Parizu 1889. godine, gdje je privukao veliku pažnju.

Time je jedan Hrvat, rodom iz malog istarskog mjesta postao otac mjernih uređaja kakvi su i danas neizostavni dio raznih vrsta vozila, od osobnih vozila, do onih kojima se koriste profesionalni vozači i zauvijek promijenio način na koji putujemo i bilježimo informacije u prometu.

Pariz, glavni grad Francuske, 1890. godine je raspisao natječaj za rješenje problema gradskog prijevoza, a upravo je hrvatski izum, brzinomjer, bio izabran među 129 prijav­ljenih rješenja.

Njegov uređaj nije samo precizno mjerio udaljenost, već je brojao i broj putnika u kočiji, ali i vrijeme vožnje, kao i stajanje vozila, čime je osigurao točan nadzor nad radom kočijaša. Godinu dana kasnije, prvih sto uređaja bilo je ugrađeno u pariške kočije.
Koliko je njegov izum bio dobar i značajan za svoje vrijeme vidi se i iz toga što ga je Francuska akademija našeg izumitelja pohvalila i nagradila diplomom i zlatnom medaljom, a postao je i njihov počasni član.

Original patenta Josipa Belušića čuva se u Beču, gdje je i patent i prijavljen 1888. godine, preslika originala nalazi se na internetskim stranicama Patentnog ureda SAD, a još jedna preslika originala, vrlo vjerno preslikana sa svim sačuvanim detaljima ovog, za ono vrijeme, inovativnog mehanizma nalazi se i u zagrebačkom Muzeju policije.

Osim bogate i uspješne znanstvene karijere, Josip Belušić je našao vremena i za stvaranje velike obitelji jer je sa svojom suprugom dobio čak osmero djece.