Joža Batalekov

„U svim prilikama, ljudi koji umanjuju utjecaj manjih naroda trebaju se prisjetiti da nas Hrvati sve drže za vrat.” – poznat je citat uglednoga britanskog povjesničara i nositelja visokih odlikovanja Velike Britanije, Normana Daviesa. Na taj je način slikovito opisao ono s čime se susrećemo svaki dan i što je globalno prepoznatljivo, a često zaboravljano da su za to zaslužni upravo Hrvati.

Riječ je, naravno, o kravati. Kravata je odjevni predmet, neizostavan dio garderobe za sve službene i svečane prilike. Kravata je hrvatski izum jer su upravo Hrvati i to ratnici koji su ratovali u postrojbama Francuske vojske u sedamnaestom stoljeću.

Izum kravate, tj. specifičan način vezanja šalova oko vrata, specifičan za Hrvate, ne možemo sa sigurnošću pripisati određenoj osobi, no mnogi izvori kao izumitelja kravate navode Jožu Batalekova, časnika u francuskoj kraljevskoj vojsci.

Hrvati su, inače, kroz povijest bili iznimno cijenjeni kao iznimno hrabri, časni i neustrašivi ratnici i mnogi su htjeli upravo Hrvate u svojim redovima, a u francuskoj su vojsci ostavili duboke tragove.

Napoleon Bonaparte nakon jedne je bitke preživjelim Hrvatima rekao: „Jučer sam se vlastitim očima mogao uvjeriti u vašu hrabrost i odanost. Stekli ste besmrtnu slavu i štovanje, a ja vas svrstavam među svoje najbolje trupe. “, dok drugi povijesni izvori navode kako je izjavljivao kako nikada nije imao hrabrijih i boljih vojnika.

Hrvati, najbolji i najhrabriji vojnici u francuskoj vojsci, raspoznavali su se upravo po kravati.

Samo podrijetlo imena kravata je također zanimljivo. Već na prvi pogled sličnost riječi Hrvat i kravata je očita što dodatno pojačava činjenicu da je riječ o hrvatskom izumu, iako ime kravate potječe iz francuskog jezika.

Ne možemo reći sa sigurnošću kako je ime kravata nastalo. Dio izvora navodi kako je kravata ime dobila iz opisa načina vezanja tog šala. Govorilo se kako se radi o šalovima vezanim „na hrvatski način“ (fr. „a la Croate”) iz čega je nastala francuska riječ „cravate“.

Drugi izvori navode kako je kravati zapravo ime dao nesporazum. Naime, francuski je kralj, prema toj teoriji, upitao je jednog hrvatskog časnika kako se zove taj šal koji nosi oko vrata. Hrvatski je časnik krivo čuo francuskog kralja i odgovorio „Cravats” misleći da ga kralj pita za ime postrojbe, a ne za šal i tako je to ime ostalo do današnjeg dana.

Kravata se, kao modni dodatak, iz Francuske vrlo brzo proširila ostatkom Europe, pa i svijeta. Kravate su ubrzo u Francuskoj postale simbol napretka i u vrijeme Francuske revolucije crne su se kravate nosile kao protest protiv nazadnih ideja.

Kravate su ubrzo postale popularne i u tadašnjoj Engleskoj, s vremenom se proširuju i na ostatak svijeta i stječu osobitu popularnost u Sjedinjenim Američkim Državama.

Danas je kravata neizostavan modni detalj svakog muškarca, postoje brojne varijacije kravate, kao i načini vezanja. Postoji i bezbroj boja kravate, a nekim se bojama pripisuje i posebno simboličko značenje.

Zanimljivo je također kako je u Hrvatskoj, točnije u Puli, 18. 10. 2003. godine postavljen Guinnessov rekord za najveću i najdužu kravatu na svijetu. 800 kilograma teška kravata za koju je utrošeno desetak kilometara platna i nevjerojatnih 120 kilometara konca svezana je oko pulske arene, a autor te jedinstvene instalacije bio je profesor Marijan Bušić.